|
|
ŠTO JE SUSTAV ZA DISANJE?
Svrha disanja je:
odnijeti tkivima kisik (O2) radi preživljavanja,
odstraniti otpadne proizvode iz stanice, ugljični dioksid (CO2).
Izmjena ovih plinova je uloga pluća. U plućima zrak putuje pomoću tzv. zračnih
cijevi koje se granaju počevši od vrata (dušnik) do kraja grudi i izgledaju kao naopačke
postavljeno drvo s krošnjom. Ove se cijevi dijele u sve tanje i tanje, da bi na kraju završile
kao malene vrećice za zrak koje izgledom podsjećaju na malene svjetiljke s balončićima. Ovi su
balončići smješteni blizu krvnih žila u zidu pluća. Zbog takvoga načina građe pluća prilikom
udisaja zrak se upije u balončiće i potpuno ih proširi. Kisik tada prelazi u crvena krvna
tjelešca u krvi, koja zatim uz pomoć srca raznosi po tijelu. Ugljični dioksid napušta tijelo
prolazeći kroz pluća kad izdahnete (vidjeti poglavlje o
cirkulaciji).
KAKO DIŠEMO I ŠTO SE DOGAĐA NAKON OZLJEDE LEĐNE MOŽDINE?
Izdisaj općenito ne zahtijeva energiju. Udisaj zahtijeva energiju. Što brže
dišete, trebate više energije.
Za disanje su potrebni različiti mišići. Neki su nabrojeni u tabeli.
|
Respiratorni mišići
|
|
Funkcija
|
|
Visina ozljede leđne moždine i utjecaj na mišiće disanja
|
|
Dijafragma
|
|
Glavni mišić disanja, nalazi se odmah ispod pluća.
|
|
Ozljeda iznad C5 može zahtijevati uporabu stroja za disanje neko vrijeme ili
stalno zato, jer većina ostalih mišića ne rade.*
|
|
Interkostalni mišići
|
|
To su mišići koji se nalaze između rebara. Upotrebljavaju se prilikom dubokog
disanja i kašljanja.
|
|
Bilo koja ozljeda iznad T1 smanjiti će jakost ovih mišića, ali dijafragma i
mišići vrata mogu pomoći disanju.
|
|
Trbušni mišići
|
|
Ovi mišići pomažu pri kašlju.
|
|
Bilo koja ozljeda iznad T12 smanjiti će jačinu ovih mišića, ali interkostalni
mišići i dijafragma te mišići vrata mogu pomoći.
|
*Ako upotrebljavate stoj za disanje, potrebno je proći posebnu
obuku da se nauči uporaba.
ŠTO UČINITI DA SE PLUĆA ODRŽE ZDRAVIMA?
Ograničite pušenje ili potpuno prestanite pušiti. Pušenje povećava
sekreciju (izlučivanje) i pomaže razvoju infekcije. Sprječava prirodnu obranu pluća od zagađivača.
Redovito radite vježbe disanja ako imate ozljedu vratne kralješnice ili
visoku torakalnu ozljedu kralješnice. Ako imate incentivni spirometar, rabite ga najmanje dva do
tri puta na dan. Ako ga nemate, duboko dišite i zadržavajte dah koliko dugo možete najmanje dva
do tri puta na dan. Držite dah dok nabrojite do tri zatim izdahnite. Činite to 5 do 10 puta
tijekom svake seanse.
Možete naučiti nešto što se zove "žablje disanje" kako bi se povećala količina
zraka u plućima. To je način disanja koji se stječe vježbanjem.
Nastojte se udaljiti od poznatih zagađivača kao što su dim, prašina i
opasne te hlapljive kemijske tvari.
Ako ste prehlađeni i boli vas grlo činite više vježbi disanja. Ako imate
gripu, kašljite na silu dva do tri puta na dan (vidite
sljedeći odlomak). To može pomoći u
sprječavanju skupljanja sekreta i rizika dobivanja upale pluća. Ovo upozorenje treba uzeti
ozbiljno. Ako vam bol u grlu ili prehlada ne prestane za 7 do 10 dana, nazovite liječnika u
centru za liječnje spinalnih ozljeda ili liječnika opće medicine radi daljnjih uputa.
KAKVI SE PROBLEMI MOGU POJAVITI?
Problemi s disanjem mogu biti uzrokovani mnogim čimbenicima, ali najčešći je
problem infekcija, kao npr. upala pluća.
ŠTO SE OSJEĆA KAD POSTOJI PROBLEM?
Obično se javljaju neki od sljedećih simptoma:
ubrzan i skraćen dah,
ubrzano disanje,
povećana kongestija i sekrecija iz pluća,
nemogućnost pokretanja količine zraka u incentivnom (koji potiče)
spirometru,
jutarnje glavobolje, temperatura ili neobična pospanost.
ŠTO SE MOŽE UČINITI U TERAPIJI RESPIRATORNIH PROBLEMA?
Povećajte broj vježbi disanja. Činite ih svaka dva sata.
Kašljite na silu da se poveća efikasnost vašega kašlja. To se radi uz
pomoć osobe koja pri svakom kašlju pritisne trbušnu stijenku.
POZOR: Nemojte kašljati na ovaj način ako vam prije nije bilo pokazano kako se
to radi.
Mijenjajte položaj češće, krećući se iz sjedećeg u ležeći položaj i
okrećući se s jedne strane na drugu. To će izmijeniti područja pluća koja trebaju zrak i pomoći
će i svim područjima vaših pluća da rade.
Vršite posturalnu drenažu nakon vježbi disanja kad god vam vrijeme i
mjesto dopuštaju, ali samo ako to činite ispravno. Spustite glavu na grudi i omogućite sekretu da
se drenira putem sile teže prema gornjim dijelovima pluća. Kasnije može kašljem biti lakše
odstranjen.
Perkusija pluća može biti učinjena kada ležite s grudima prema dolje.
Zamolite nekoga da vam rukama lupka po leđima. Ovo pomaže pokretanju sekreta. Morate biti sigurni
da se to radi ispravno.
Razmislite i o uporabi tople (ne vruće!) kupke ili tuša. To zagrijava i
vlaži zrak parom. Para može pomoći da se sekret u plućima omekša i stoga olakša iskašljavanje.
Činite to dva puta na dan, nakon toga kašljite na silu.
Ako simptomi ne nestanu za 5 do 10 dana i vaši pokušaji ne pomažu, nazovite centar za ozljede kralješnice.
Ako vam postaje sve gore i ako imate temperaturu, nazovite liječnika u centru za ozljede kralješnice ili liječnika opće prakse.
Neke infekcije respiratornoga sustava zahtijevaju i uporabu antibiotika kako bi se bakterije uništile ili pak lijekove koji olakšavaju i pomažu pri disanju. Ove odluke zahtijevaju posjet liječniku u spinalnom centru. Ozbiljne smetnje s disanjem katkada moraju biti liječene u bolnici.
|
Predhodna Slijedeća
