Da, ti to možeš!

Sadržaj
Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara - Da, ti to možeš!

Predhodna Slijedeća

POGLAVLJE 3

CIRKULACIJA (CIRKULACIJSKI SUSTAV)

ŠTO JE SUSTAV ZA KRVOTOK?

Krvožilni sustav raznosi hranjive tvari iz hrane i kisik iz pluća po tijelu.

Krvožilni sustav sastoji se od srca, arterija, vena i kapilara pomoću kojih krv putuje tijelom.

Krv je sastavljena od krvnih tjelešaca koja plivaju u tekućini koju zovemo plazma. Postoje različita krvna tjelešca od kojih svako ima svoju posebnu ulogu.

Crvena krvna tjelešca ili eritrociti nose kisik u tjelesna tkiva.

Bijela krvna tjelešca - leukociti - pomažu tijekom infekcije i njihov se broj tada povećava.

Skupina bijelih krvnih tjelešaca koja se zovu trombociti pomažu pri zaustavljanju krvarenja stvaranjem krvnoga ugruška.

Plazma je bistra tekućina koja omogućava da krvne stanice plivaju i putuju krvnim žilama. Plazma također sadržava i nosi hranjive tvari kao što su šećer, bjelančevine, vitamini i minerali koji su potrebni tjelesnim tkivima.

Sve navedene tvari u krvi neophodne su tjelesnim tkivima za njihovo normalno funkcioniranje i preživljavanje.

ZAŠTO BI KARDIOVASKULARNI SUSTAV TREBAO ZABRINJAVATI?

Postoji nekoliko osobitih promjena kardiovaskularnog sustava nakon ozljede leđne moždine. Nakon opisa osnovnih funkcija kardiovaskularnog sustava opisat ćemo promjene koje će vam pomoći da ih prepoznate.

KAKO PUTUJE (CIRKULRA) KRV?

Da bi krv došla do svake stanice, potrebna je pumpa. Ulogu pumpe u tijelu vrši srce tjerajući na taj način krv kroz krvne žile.

Krv dolazi u desni dio srca iz tijela i pumpanjem izlazi u pluća, gdje skuplja kisik. (Treba zapamtiti! Krv ne ide u prazni prostor vaših pluća. Krv putuje stijenkama pluća kao što žice prolaze zidovima kuće.)

Pošto napusti pluća, krv se vraća u lijevi dio srca koji ga zatim pumpa u arterije.

Arterije se granaju na najmanji mogući promjer i te se krvne žile zovu kapilare. Kapilare ulaze u tjelesna tkiva i predaju kisik, te pobiru otpadne tvari i distribuiraju hranjive tvari ako je to potrebno.

Krv napušta kapilare pomoću vena. Vene vraćaju krv prema desnoj polovici srca, gdje cijeli ciklus ponovno započinje.

ŠTO JE KRVNI TLAK I KAKO SE REGULIRA?

Krvni je tlak izmjerena sila kojom krv putuje kroz krvne žile. U osnovi je određena dvjema stvarima:

  1. kako dobro srce može pumpati krv,

  2. koliki je otpor u arterijama.

Postoji široka lepeza visine krvnoga tlaka koja se smatra normalnom. Stabilan krvni tlak je onaj koji ostaje unutar stalnih vrijednosti.

Živčani sustav kontrolira promjer krvnih žila. Promjer krvnih žila uvijek je prilagođen tjelesnom položaju i tjelesnoj aktivnosti. To održava tlak stabilnim. Na primjer, kada se pokrenete iz sjedećeg u stojeći položaj, krvne žile nogu nastoje se stisnuti i stabilizirati krvni tlak. Ako se to ne učini, krv će radije ostati u nogama nego se vratiti u srce. Taj zastoj krvi u nogama uzrokuje pad krvnoga tlaka.

KAKO OZLJEDA KRALJEŠNICE UTJEČE NA CIRKULACIJU?

Najveći efekt koji ozljeda kralješnice izaziva na kardio-vaskularni sustav je krvni tlak i vraćanje krvi u srce. Na srce ozljeda kralješnice obično ne utječe, ali na tonus krvnih žila utječe.

Kao što je spomenuto ranije, živčani sustav igra važnu ulogu u održavanju promjera krvnih žila. Tako će arterije koje se nalaze u dijelu tijela koji je zahvaćen ozljedom biti također zahvaćene.

Sužene arterije povećavaju krvni tlak, dok široke arterije snizuju tlak.

Povećanje krvnog tlaka isto je kao da zatvarate pipu.

Smanjenje krvnog tlaka je kao kad otvorite cijev tako da je snaga iza vode malo veća nego kad dolazi izravno iz pipe.

Zatvarajući pipu dovoljno čvrsto, možete održati snagu iza vode u malenom prostoru i povećati i brzinu koja dolazi iz nje same. Tako možete susjedove omiljene biljke raznijeti u komadiće.

Na isti način stabilni krvni tlak dovoljno je visok da cirkulacijom raznosi hranjive tvari i kisik brzo i efikasno, ali ipak ne tako visok da pričinjava poteškoće.

Nakon ozljede leđne moždine arterije pokušavaju ostati široke (dilatirane).

One se ne mogu stisnuti kao što je to bilo prije ozljede. Rezultat toga je da se krvni tlak stabilizira na nižim vrijednostima nego što je to bilo prije ozljede.

Obično akcija mišića, fleksijom i relaksacijom bilo voljno ili tijekom spazama pomaže pokretanju krvi. Mišići koji su zahvaćeni ozljedom ne vrše više tu funkciju, premda spasticitet udova katkada može pomoći.

Ove promjene u kardiovaskularnom sustavu nakon ozljede kralješnice povećavaju rizik za razvoj sljedećih stanja:

  1. Edem (oticanje).

  2. Tromb/plućna embolija.

  3. Ortostatska hipotenzija (pad tlaka pri promjeni položaja - sjedeći/uspravni).

  4. Smanjeni otkucaji srca.

EDEMI (OTICANJE)

Što je to?

Ovisno o visini ozljede kralješnice, noge, a možda i ruke mogu početi oticati.

Oticanje se javlja onda kada tekućina napušta krvne žile i odlazi u prostor između stanica. Takvo se otjecanje naziva "dependent edema" (dependent znači bilo koje područje koje se nalazi ispod visine srca). Te se otekline javljaju zbog gubitka uporabe mičićne snage u nogama i rukama. Akcija mišića pomaže vraćanju krvi u srce.

Što se može učiniti da se to spriječi?

Da se spriječi oticanje nogu treba činiti sljedeće:

  1. Nosite uvijek elastične (kompresivne) čarape. Ove uske i čvrste čarape trebaju obično sezati do koljena. One pomažu vraćanju krvi u srce.

  2. Obvezatno svaki dan radite vježbe razgibavanja. Svaka tri sata mijenjajte položaj nogu tako da ih okrećete iz jednoga položaja u drugi.

Što treba učiniti ako se oteklina pojavi?

Ako se oteklina javi samo u jednoj nozi, vidi sljedeći odsječak teksta jer se možda radi o trombozi (krvnom ugrušku) noge!

Ako otiču obje noge, sljedeći naputci pomoći će u smanjenju otoka:

  1. Radite više vježbi razgibavanja i kretanja i činite ih rutinski. Ako ne možete sami neka vam netko pomogne.

  2. Dignite noge tako da se nalaze iznad visine srca i držite ih tako 10 do 15 minuta. Činite to 5 puta na dan.

    Evo nekih naputaka kako se to radi:

    • Legnite i postavite jastuke ispod nogu i stopala, oko ruku i ramena.

    • Približite se kolicima blizu kreveta i stavite noge na krevet. OBVEZATNO PRVO KOLICA PREKONTROLIRATI I ZAKOČITI!

  3. Provjerite imate li navučene elastične čarape prije ulaska u kolica.

  4. Ako otoci na nogama traju usprkos naporima i vježbama da se smanje i ako se povećavaju, nazovite liječnika u centru za ozljede leđne moždine ili nazovite liječnika opće prakse iz doma zdravlja.

TROMBOZA (KRVNI UGRUŠAK)

Što je to?

Krvni ugrušak u nozi ili u plućima ozbiljan je medicinski problem. Krvni se ugrušak javlja kada krv stoji i ne postoji dobar protok. Razlog je izostanak mišićne aktivnosti u nogama koja ima ulogu pumpe. Kada prestane uloga pumpe, javljaju se i otekline na nogama.

Krvni se ugrušak može otkinuti i otputovati u bilo koji dio tijela. Krvni ugrušak koji ostaje na jednom mjestu naziva se tromb. Krvni ugrušak koji se razlomi i putuje slobodno naziva se embolus.

Jedno od najčešćih mjesta gdje se embolus zaustavlja su pluća. To je onda plućna embolija. Ovo stanje u medicini zahtijeva izuzetnu hitnost i obično osoblje u centrima za ozljede kralješnice osobito pazi da se spriječi ova komplikacija. Potrebno je naučiti kako i na koji način smanjiti mogućnost da se to dogodi.

Kako se sprječava nastanak tromboze?

Isti naputci koji su navedeni u sprječavanju oteklina nogu rabe se i za sprječavanje tromboze. Liječnik katkada može ordinirati posebne lijekove koji smanjuju mogućnost nastanka ugruška. Takvi se lijekovi zovu "razrjeđivači krvi" ili antikoagulansi.

Kako saznati postoji li ugrušak u nozi?

Neki od češćih simptoma ugruška u nozi su sljedeći:

  1. Jedno stopalo, bedro, ili potkoljenica topliji su nego drugo. Može se javiti i crvenilo.

  2. Jedno stopalo ili potkoljenica više je otečeno nego druga strana. Jednostavan način da se ustanovi razlika jest da se izmjeri obujam stopala ili potkoljenice. Ugrušak može izazvati nagli otok noge. To je razlog zašto osoblje u spinalnom centru mjeri veličinu bedra i potkoljenice dvaput na dan. Ako želite, taj se postupak može nastaviti jedanput tjedno kada ste kod kuće.

Što treba činiti ako postoji mogućnost tromboze?

  1. Ako jedna potkoljenica ili bedro postane veće nego druga strana:

    • NE POVEĆAVAJTE stupanj vaše aktivnosti.

    • NE RADITE vježbe kretanja i razgibavanja.

    • NE MIČITE nogu.

    Povećanje fizičke aktivosti može dovesti do trganja ugruška.

  2. Legnite u krevet i nazovite liječnika ili medicinsku sestru u centru za spinalne ozljede radi daljnjih uputa. Ako imate ugrušak u nozi, terapija će biti sprječavanje trganja ugruška i njegovog puta u pluća.

  3. Većina bolesnika s krvnim ugruškom mora uzimati antikoagulanse tri do šest mjeseci nakon što je ugrušak otkriven.

Kako se zna da postoji plućna embolija (krvni ugrušak u plućima)?

Postoji nekoliko simptoma:

  1. Naglo skraćen dah. Može biti udružen s osjećajem tjeskobe u grudima.

  2. Bol na jednoj strani grudi ili straga. Bol se pojačava pri disanju i prestaje kod prestanka disanja.

  3. Nagla pojava neočekivanoga kašlja. Taj je kašalj obično udružen s ispljuvkom ili gnojem koji može biti blijedoružičast ili crven.

Kako spriječiti plućnu emboliju?

Prevencija (sprječavanje) je od iznimne važnosti, jer plućna embolija može biti pogibeljna.

S obzirom na to što plućna embolija nastaje zbog krvnog ugruška u nogama, prevencija se sastoji u tome da se slijede upute napisane za sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka.

Što treba učinti ako je već došlo do plućne embolije?

  1. Nazovite hitnu službu. Plućna embolija spada u red hitnih stanja.

  2. Nazovite liječnika u spinalnom centru ili vašeg liječnika opće medicine.

  3. Ako imate kratak dah, sjedenje u stolcu može katkada pomoći.

  4. Ovaj se problem liječi u bolnici gdje se mogu učiniti daljnje neophodne pretrage i dati odgovarajuća terapija.

ORTOSTATSKA HIPOTENZIJA

Što je to?

Krvni tlak nakon ozljede kralješnice niži je jer se krvne žile ne mogu stisnuti i održavati ga na višem stupnju. Kad sjednete s nogama dolje ili kad ustanete, krvni tlak može pasti još i niže. To se događa zato što krv nastoji ostati dolje u venama stopala i potkoljenice usprkos tome što je "gurana" prema srcu. To se zove ortostatska hipotenzija. Ortostatski znači "promijeniti položaj", a hipotenzija znači niži krvni tlak.

Što se osjeća kada se to dogodi?

Niži krvni tlak može smanjiti količinu krvi u mozgu. Kad se mijenja položaj, dolazi do osjećaja vrtoglavice. Taj se osjećaj tijekom vremena popravlja.

Kako spriječiti vrtoglavicu?

  1. Kad se dižete iz ležećega položaja, činite to "korakom" (polagano):

    • polagano sjednite,

    • odmorite se nekoliko minuta,

    • pomaknite noge na niži položaj,

    • nastavite s aktivnošću.

  2. Ne mijenjate položaj naglo. Uzmite si vremena.

  3. Nosite elastične čarape i trbušni pojas (ako je propisan), zato što pomaže vraćanju krvi u srce i sprječava stvaranje ugrušaka u nogama.

Kako tretirati vrtoglavicu?

Ako imate stalan problem s vrtoglavicom, možete probati sljedeće:

  1. Provjerite uzimate li dovoljno tekućine u svojoj prehrani.

  2. Ako se vrtoglavica nastavlja usprkos svim poduzetim mjerama navedenima u odsječku prevencije (sprječavanja), nazovite liječnika u centru za ozljede kralješnice ili medicinsku sestru. Možda će biti potrebno uzimati lijekove koji će povećati krvni tlak za neko vrijeme.

Mogu li od toga pasti u nesvijest?

DA, krvni tlak može pasti tako nisko da ne dolazi dovoljno krvi u mozak i možete izgubiti svijest. Gubitak svijesti ne izaziva bitne probleme ako se dogodi jedan put. Ako se događa češće, potrebna je terapija da se to spriječi.

Na što se mora upozoriti obitelj ako se izgubi svijest?

  1. Moraju vas poleći i podignuti vam noge iznad visine srca.

  2. Ako ste u kolicima, netko treba nagnuti kolica prema natrag tako da čine kut od oko 45o. Treba paziti da su kolica zakočena.

SMANJENI OTKUCAJI SRCA

Što je to?

Nakon ozljede kralješnice, srce ima polaganiji ritam rada. Isti dio živčanog sustava koji je odgovoran za krvni tlak odgovoran je i za povećanje otkucaja srca. Ova se sposobnost gubi ako je ozljeda iznad torakalne razine. Ako srce nije u mogućnosti povećavati broj otkucaja kad npr. vježbate, možete imati isti osjećaj vrtoglavice kako je spomenuto u odsječku o ortostatskoj hipotenziji.

Što se osjeća kada se smanji broj otkucaja srca?

Mnogi ljudi ne osjećaju nikakvu razliku pri smanjenju broja otkucaja. Neki ljudi mogu osjećati laganu vrtoglavicu ako broj srčanih otkucaja padne ispod 50 otkucaja u minuti.

Kako se ovaj problem rješava?

Ako imate vrtoglavicu, nazovite centar za ozljede kralješnice.

Predhodna Slijedeća

Copyright © Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara (Croatian Association of Paraplegics and Quadriplegics)
Updated July 2002. Comments and suggestions to: hupt99@yahoo.com