Radni odnos i zapošljavanje

Zaštita zaposlenika s invaliditetom
Na osnovi članka 2. Zakona o radu (NN, br.38/95) osoba koja traži zaposlenje, kao i zaposlenik, ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj od drugih osoba, primjerice - na temelju, između ostalog, tjelesnih i duševnih poteškoća. Na temelju članka 78. istog Zakona poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost, ako za to ne postoji suglasnost zaposleničkog vijeća, odnosno pribavljene suglasnosti Zavoda za zapošljavanje o programu zbrinjvanja viška zaposlenika uvjetovanim gospodarskim i drugim okolnostima, a radi možebitne mogućnosti ostvarivanja prava iz područja mirovinskog sustava na osnovi invalidnosti, odnosno stečenih prava.

Mjere aktivne politike zapošljavanja
U skladu s provedbom Nacionalne politike zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje je objavio Prvi program mjera aktivne politike u zapošljavanju, a odnosi se na : MJERU 1. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; Mjeru 2: Sufinanciranje uvođenja u posao ili osposobljavanja; MJERU 3. Stručno osposobljavanje, prekvalifikacija i dokvalifikacija za poznatog i nepoznatog poslodavca; MJERU 4. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja te nezaposlene djece i supružnika poginulih i nestalih.

Dopust i skraćeno radno vrijeme roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Pravo na plaćeni dopust do sedme godine života djeteta s težim smetnjama u razvoji ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti jedan od roditelja pod uvjetom da su oba roditelja u radnom odnosu te da nisu u statusu poslodavca s punim radnim vremenom te roditelj koji sam brine i njeguje dijete s težim smetnjama u razvoju. Ovo pravo se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi i proizlazi iz radnog odnosa, odnosno rada - i to je pravo roditelja, a ne djeteta.